Nasilje može imati ozbiljan i dugotrajan utjecaj na psihološki razvoj i formiranje ličnosti. ➡️Djeca koja su izložena nasilju, bilo da su žrtve ili svjedoci, često se suočavaju s emocionalnim, kognitivnim i socijalnim izazovima. ➡️Traumatična iskustva mogu narušiti osnovne pretpostavke sigurnosti, povjerenja i stabilnosti koje su ključne za zdrav emocionalni razvoj.

Djetinjstvo je razdoblje brzog i složenog razvoja kroz koji se prelamaju nasljedni i okolinski utjecaji. Emocionalna dinamika unutar obitelji može oblikovati način na koji ljudi percipiraju, izražavaju i reguliraju svoje emocije. Koliko nas za cijeli život određuju odnosi u obitelji? Kvaliteta obiteljskih odnosa može oblikovati emocionalnu inteligenciju, sposobnost upravljanja stresom, te izražavanje i razumijevanje emocija. Pri tom je važno imati na umu da je svaka obitelj jedinstvena, pa...

Koliko je važno brinuti se o mentalnom zdravlju, te na koje načine i kojim alatima to možemo činiti? Da bismo vam približili mentalno zdravlje Radio Sljeme kreće s prvim javnim emitiranjem emisije "Psiholog(i)ja". Nakon nekoliko godina i uspješnih sezona emisije posvećene brizi za mentalno zdravlje, poboljšanju kvalitete života, rušenju stigme koja prati mentalne bolesti i stanja, te otvaranju javnoga medijskog prostora za teme posvećene mentalnom zdrvalju, odlučili smo krenuti korak...

Svaka psihoterapija je proces dubinskog rada na sebi koji vrlo često traži od čovjeka dugogodišnji angažman. Međutim, postoje tehnike koje u trenutku mogu olakšati neka teška životna razdoblja. Takva je i terapija pisanjem, a više o njoj večeras će nas poučiti književnica i psihologinja Tomica Šćavina. U svakoj epizodi razgovaramo s inspirativnim psiholozima i psihijatrima koji će nam pomoći u boljem razumijevanju sebe, drugih i svijeta u kojem živimo. Odgovori na brojna pitanja iz...

Društvo često ima specifične predrasude i stigmu prema poremećajima prehrane kod muškaraca. Često se smatra da su takvi poremećaji isključivo ženski problem, što može otežati prepoznavanje i traženje pomoći kod muškaraca. Važno je raditi na promicanju svijesti o poremećajima prehrane kod muškaraca kako bi se osiguralo pravovremeno prepoznavanje i pružila podrška i liječenje kad su potrebni. O ovoj temi Ivana Radaljac Krušlin razgovara s dr. Hrvojem Handlom, specijalistom psihijatrom,...

Ulažete li dovoljno u svoje mentalno zdravlje? Što društvo treba učiniti za bolje mentalno zdravlje pojedinca? Svaki pojedinac ima pravo na dostojanstven život, a to uključuje i pravo na mentalno zdravlje. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije procjenjuje se da na svijetu 25% osoba boluje od različitih mentalnih poremećaja (SZO, 2022), a među najčešćim poremećajima bez obzira na spol i dob su anksiozni i depresivni poremećaji. Kakvo nam je mentalno stanje društva Ivani Radaljac...

Prema tumačenju Richarda Seaforda temeljni pojmovi zapadne filozofije pri njezinom stvaranju oblikovani su po uzoru na novac. Dakle, cijela zapadna kultura i civilizacija formirane su prema novcu. Što se krije iza opsjednutosti velikim bogatstvom i "skupljanjem" novca? Jesu li naše misli i osjećaji o novcu važni u osobnim financijama? Kako pomoći ljudima da razumiju kako emocije i misli utječu na financijsko ponašanje? Što je financijska pismenost i zašto nam je ona važna? S Ivanom...

Od demencije boluje 55 milijuna ljudi diljem svijeta, a procjenjuje se da će se broj oboljelih do 2050. gotovo utrostručiti. U Hrvatskoj je oko 100 tisuća pacijenata, pri čemu u Zagrebu oko 17 tisuća. Problemi s pamćenjem, depresija, smanjena komunikacijska sposobnost...sve su to posljedice demencije. Gošća Ivane Radaljac Krušlin je prim.dr. Paola Presečki iz Klinike za psihijatriju Sveti Ivan i voditeljica Dnevne bolnice za osobe s demencijom.

Primjećujete li oko sebe zločeste ljude❓ Često je teško prepoznati zlu osobu. Još je teže shvatiti gdje je granica između dobra i zla. Kako dobri ljudi postanu zli? Radi li se samo o „karakternoj crti“ ili na ponašanje utječu i drugi faktori? Jesu li jedni ljudi jednostavno dobri, a drugi zli? Gdje je razlika je između ponašanja kojima drugima zagorčavate život i zlog ponašanja?

Mentalno zdravlje mladih predstavlja ključni aspekt njihove dobrobiti i budućnosti. U današnjem svijetu, u kojem su pritisak, stres i izazovi neizbježni, važno je posvetiti pažnju očuvanju mentalnog zdravlja kod mladih. Suočavaju se s raznim izazovima, kao što su školski pritisci, socijalna očekivanja i tehnološki utjecaji. Stoga je ključno stvoriti okruženje u kojem će se mladi osjećati podržano i razumijevano. Otvaranje dijaloga o mentalnom zdravlju, kako u obitelji, tako i u školi, može...

Zašto ljudi mijenjaju svoje tijelo i odakle moda promjene vlastitog tijela uz pomoć skalpela? Estetske operacije, beauty korekcije, facelifting, općenito pomlađivanje u Hrvatskoj i dalje je tabu tema, ali je očuvanje dobre vanjštine postao je statusni simbol. Što to govori o nama? Gdje je granica dobrog ukusa? U svakoj epizodi razgovaramo s inspirativnim psiholozima i psihijatrima koji će nam pomoći u boljem razumijevanje sebe, drugih i svijeta u kojem živimo. Odgovori na brojna pitanja...

U okviru javno zdravstvene kampanje “RemekTijelo” Dnevna bolnica za poremećaje hranjenja H(RANA) i Etnografski muzej u Zagrebu otvorili su online natječaj za prijavu u program Male škole prevencije poremećaja hranjenja. Natječaj je namijenjen učenicima viših razreda osnovnih škola (7. i 8. razred) te prvog i drugog razreda srednjih škola. Učenici zainteresirani za sudjelovanje u programu trebaju na kreativan način, koristeći sve danas dostupne alate izraziti što za njih znači “RemekTijelo”. O...

Alkoholizam je stanje kronične ovisnosti, a ovisnost o alkoholu težak je psihički i socijalni poremećaj. Alkohol mijenja način na koji mozak funkcionira pa često fine ljude pretvara u sušte suprotnosti. Tome pridonosi činjenica da je našoj kulturi alkohol opće prisutan, lako dostupan i društveno prihvaćen. Laičke slike su otprilike ovakve: pijance nalazimo po grabama, a gospon si ponekad malo popije. Što misli struka i kakve su realne procjene stanja po pitanju alkoholizma u Hrvatskoj? Na...

Starenje je fiziološka pojava, normalna faza u životnom ciklusu svakog od nas. Započinje rođenjem i traje do smrti. Ono je manjim djelom uvjetovano genima, dok smo za veći dio odgovorni sami. Brigom o vlastitom fizičkom i psihičkom zdravlju, zdravoj i uravnoteženoj prehrani, redovitoj fizičkoj aktivnosti, redovitom odmoru i dobrom spavanju, možemo znatno usporiti djelovanje zuba vremena. Međutim o starosti i starenju imamo brojna pitanja, poput znači li starost ujedno i nemoć, zašto neki...

Psihologija u promociji cjeloživotnog razvoja, otključavanju potencijala i jačanju otpornosti pojedinca i zajednice, tema je godišnje konferencije Hrvatskog psihološkog društva. Iskušenja i krize koje smo kao pojedinci i zajednica prošli u protekle tri godine (pandemija, prirodne nepogode i potresi), a odmah nakon toga ratna prijetnja s kolonama izbjeglica, poziva znanost i struku da odgovorio na niz pitanja. Kako pomoći preživjeti? Kako prevenirati? Kako ojačati otpornost ali i otključati...

Kockanje, za neke povremeni oblik zabave, dok za druge problem koji razara obitelj i zajednicu, prisutan je dugo vremena u raznim oblicima u ljudskoj civilizaciji. S obzirom na količinu uloženog novca, svrhu i intenzitet kockanja, razlikuje se socijalno prihvatljivo i patološko kockanje.

Svakodnevno na radnom mjestu provedemo minimalno osam sati, a uz vrijeme dolaska i povratka s posla te spavanje, ispada da najveći dio vremena u svom odraslom životu provedemo radeći. Između ostaloga, jeste li svjesni da nas se od malena dovodi u situacije (sustav, obitelj) da biramo svoj put i o u trenucima kada za to možda nismo zreli, spremni ili se još nismo našli? Druga je poražavajuća činjenica da mnogi cijeli radni vijek provedu da radnom mjestu na kojem nisu zadovoljni, što zbog...

Iako su još u davnoj prošlosti veliki filozofi definirali prijateljstvo definicija se s vremenom mijenjalo. Klasičnom prijateljstvu kakvog se sjećamo iz vrtiće, škole, faksa, veliki je izazov i svojevrsno otuđenje nastalo pojavom tzv. društvenih mreža. Je li prijateljstvo samo dijeljenje, nesebično davanje bez mjerenja uloženoga i dobivenoga? Koliko prijatelja čovjek može imati? Treba li neka prijateljstva jednostavno "pustiti" da odu? Što bi prema vašem mišljenju bilo prijateljstvo?

Već dugo živimo u užurbanom vremenu. Zadnjih godina živimo u čudnom vremenu. Pomalo zastrašujućem, gotovo distopijskom. Pandemija, potres, rat… Kada se u našoj okolini dogodi nešto zbog čega pomislimo da smo u opasnosti, naše se tijelo aktivira kako bismo se mogli zaštititi i doživimo osjećaj straha. Dnevno takvih mikro situacija kumuliramo bezbroj, a kada se takvi vanjski utjecaji pojačaju kazat ćemo da smo pod stresom. Na stres i različite stresore, različiti ljudi reagiraju različito....

Opsesivno kompulzivni sindrom je neurotski poremećaj koji karakteriziraju opsesije i kompulzije i koji pogađa oko 1% ukupne svjetske populacije. Opsesije predstavljaju ideje, riječi i slike koje su obično nepovezane s onim što pojedinac radi, ali mu se uporno, jako i neodoljivo nameću i skreću pažnju. Najčešće misli uključuju pretjeranu zabrinutost zbog bolesti i infekcija, ali mogu biti i agresivno ili seksualno obojene pa ih pojedinac doživljava potpuno stranim. Kompulzije ili prisile su...

Narcisoidnost i granični poremećaj ličnosti ono su što vučemo iz bazične obitelji i od onoga što je to predstavljalo za nas u trenucima odrastanja. Jesmo li svi po malo narcisi? Kada je to zdravo, a kada uništava nas same i ljude koji nas okružuju? Kako lijepo i pametno putovati i istraživati bespuća vlastite duše, te kako u tome naći sreću? Na pitanja odgovara psihoanalitičar Hrvoje Handl.

Zašto je ljudima važno svidjeti se drugima? Zašto se često predstavljamo u drugačijem svjetlu? Je li to zdravo i poželjno? Kada uljepšavanje preraste u laž? U emisiji #psihologija kod #ivanaradaljackruslin gostuje dr. Željka Kamenov!

Pozitivna psihologija proučava što ljude čini uspješnima i kako mogu živjeti ispunjenim i sretni(ji)m životima. Kako biti bolji, živjeti skladnije i sretnije? Može li se to doista naučiti? Govori magistra primijenjene pozitivne psihologije Ivana Štulić!